3.27 Koje vrste blagdana postoje tijekom godine?
Liturgijska godina započinje Došašćem i božićnim razdobljem. Korizma je razdoblje posta i pripreme za važan blagdan, kojeg slavimo na Uskrs, tj. Isusovo uskrsnuće. Uskrsno vrijeme završava nakon Uzašašća, na Duhove.
U „vremenu kroz godinu“ (ostatak liturgijske godine) pozvani smo naučiti živjeti sve više poput Božje djece, nakon što smo proslavili glavne blagdane usredotočene na Isusa. Postoje i blagdani kojima se slavi Marija, sveci i anđeli. Posljednje nedjelje liturgijske godine slavimo blagdan Krista Kralja. Božje pravilo se ne temelji samo na zakonima, već na ljubavi.
Što je liturgijska godina (crkvena godina)?
Liturgijska godina ili crkvena godina jest preklapanje tijeka godine s otajstvima Kristova života – od utjelovljenja do povratka u slavi. Liturgijska godina počinje s adventom, vremenom iščekivanja Gospodina. Svoj prvi vrhunac ima u božićnome vremenu. Svoj drugi, još veći vrhunac ima u uskrsnome slavlju otkupiteljske muke, smrti i uskrsnuća Kristova. Uskrsno vrijeme završava s Duhovima, silaskom Duha Svetoga na →CRKVU. Uvijek nanovo crkvenu godinu prekidaju Gospodnji, Gospini ili svetački blagdani u kojima Crkva slavi Božju milost, koja je ljude privela k spasenju. [Youcat 186]
Papa Benedikt XVI., Anđeo Gospodnji, 30. svibnja 2010.
Nakon uskrsnog razdoblja, koja je prošlu nedjelju završila Pedesetnicom, liturgija se vratila u „vrijeme kroz godinu“. To, međutim, ne znači da kršćani moraju biti manje posvećeni: doista, ulazeći u božanski život kroz sakramente, mi smo svakodnevno pozvani da budemo otvoreni za djelovanje Božje milosti, za napredak u ljubavi prema Bogu i prema bližnjemu. [Papa Benedikt XVI., Anđeo Gospodnji, 30. svibnja 2010.]