4.14 Isus oprašta, ali kako ja mogu oprostiti sebi i drugima?
Svi čine pogreške. Vjerojatno se često živciraš zbog nečijih slabosti ili mana, ali se i drugi sigurno živciraju kada ti pogriješiš. U takvim je trenucima prekrasno ako možeš osjetiti nečiji oprost.
Ponekad se može činiti izuzetno teškim oprostiti. U takvim je situacijama vrlo važno shvatiti da Isus uvijek oprašta, onoliko često koliko je potrebno. Otkrij kako i ti možeš postići tu razinu oproštenja i pronađi slobodu opraštajući drugima!
Kako čovjek postiže blaženstvo?
Čovjek postiže blaženstvo Kristovo milošću koja ga čini dionikom božanskoga života. Krist u evanđelju svojima pokazuje put koji vodi u sreću bez kraja: blaženstvo. Kristova milost djeluje i u svakome čovjeku koji, slijedeći ispravnu savjest, traži i ljubi što je pravo i dobro, a izbjegava zlo. [KKKC 359]
Zašto su nam Blaženstva toliko važna?
Blaženstva su u središtu Isusova propovijedanja, preuzimaju i dovode do ostvarenja Božja obećanja dana počevši od Abrahama. Ona ocrtavaju samo Isusovo lice i obilježavaju istinski kršćanski život te čovjeku otkrivaju konačnu svrhu njegova djelovanja: vječno blaženstvo. [KKKC 360]
Koja načela savjest uvijek mora slijediti?
Postoje tri opća načela: 1) nikada nije dopušteno činiti zlo da se postigne dobro; 2) tzv. zlatno pravilo: “Sve što želite da ljudi vama čine, činite i vi njima” (Mt 7,12); 3) ljubav se uvijek izražava poštovanjem bližnjega i njegove savjesti, makar to ne znači da se prihvaća kao dobro ono što je objektivno zlo. [KKKC 375]
Upućuje li nas Sveto pismo na put sreće?
Toliko ćemo biti sretni koliko budemo imali povjerenja u Isusove riječi u “blaženstvima”.
Evanđelja su obećanje sreće svim ljudima koji žele ići Božjim putovima. Isus je prije svega u blaženstvima (Mt 5,3-12) konkretno kazao da beskrajni →BLAGOSLOV silazi na nas kada ga svojim životom slijedimo i čistim srcem tražimo mir. [Youcat 282]
Kako glase blaženstva?
Blago siromasima duhom:
njihovo je kraljevstvo nebesko!
Blago ožalošćenima:
oni će se utješiti!
Blago krotkima:
oni će baštiniti zemlju!
Blago gladnima i žednima pravednosti:
oni će se nasititi!
Blago milosrdnima:
oni će zadobiti milosrđe!
Blago čistima srcem:
oni će Boga gledati!
Blago mirotvorcima:
oni će se sinovima Božjim zvati!
Blago progonjenima zbog pravednosti:
Njihovo je kraljevstvo nebesko!
Blago vama kad vas – zbog mene – pogrde i prognaju i sve zlo slažu protiv vas! Radujte se i kličite: velika je plaća vaša na nebesima. Ta progonili su tako proroke prije vas! (Mt 5,3-12)
[Youcat 283]
Papa Ivan Pavao II., Pomirenje i pokora, br. 13
„Reknemo li da grijeha nemamo, sami sebe varamo i istine nema u nama. Ako priznamo grijehe svoje, vjeran je on i pravedan: otpustit će nam grijehe i očistiti nas od svake nepravde.“ (1 Iv 1,8-9) Napisane u samu zoru crkve, ove nadahnute riječi bolje od bilo kojeg drugog ljudskog izraza uvode u temu grijeha, koja je usko povezana s temom pomirenja. Ove riječi predstavljaju pitanje grijeha u njegovoj ljudskoj dimenziji: grijeh kao sastavni dio istine o čovjeku. Ali oni odmah povezuju ljudsku dimenziju s njezinom božanskom dimenzijom, gdje se grijehu suprotstavlja istina božanske ljubavi, koja je pravedna, velikodušna i vjerna i koja se otkriva prije svega u opraštanju i otkupljenju. [Papa Ivan Pavao II., Pomirenje i pokora, br. 13]
