

2.53 Kako se Katolička crkva vratila u Dansku?
Nakon luteranske reformacije u Danskoj 1536. godine, zabranjeno je biti katolik. Ali od sredine 1600-ih nadalje, neke male katoličke zajednice bile su dopuštene oko veleposlanstava katoličkih zemalja, kao i u danskom gradu Fredericiji, gdje je sloboda bilo koje vjere dopuštena kao pokušaj privlačenja pridošlica za naseljavanje grada.
Danska je stekla potpunu slobodu vjeroispovijesti ustavom 1849. godine, a sljedećih desetljeća broj je katolika polako narastao s 2000 na 10 000 do 1900. godine. U početku su većina katolika, uključujući svećenike i redovnike, bili stranci, uglavnom iz Njemačke, Francuske i Poljske. S vremenom su i danski obraćenici postali dio zajednica.
Prvi katolički biskup rođen u Danskoj nakon reformacije bio je Teodor Suhr (biskup 1939.-1965.). Sudjelovao je i na Drugom vatikanskom koncilu u Rimu (1962.-1965.), a njegov nasljednik Hans Ludvig Martensen provodio je reforme Drugog vatikanskog koncila u Danskoj. Danas u Danskoj ima oko 45 000 registriranih katolika.